Grad Sveta Nedelja lijepa je brežuljkasto-ravničarska oaza između većih i poznatijih Zagreba i Samobora. Status grada ima tek 11 i pol godina pa nije čudno da ima puno prostora za poboljšanje načina upravljanja, ali i informiranja javnosti o tome što i kako se radi.

Popis stanovništva iz 2011. godine našao je 18.000 stanovnika na području grada, a s obzirom na širenje tijekom posljednjih godina, danas je taj broj vjerojatno oko 20.000. Povoljan prometni položaj, živahno gospodarstvo te blizina Zagreba omogućili su da se proračun godinama relativno lako puni, a način na koji se trošio često nije bio najpametniji. Iznos proračuna Svete Nedelje varira od 80-ak do čak 124 milijuna kuna koliko je najavljeno za 2018. godinu.

Korupcija na lokalnoj razini

Mladi znanstvenik Vuk Vuković još 2014. godine je utvrdio da je za vlast na lokalnoj razini vlasti u Hrvatskoj poželjno biti “malo” korumpiran. Njegov rad proučavao je postupke javnih nabava, ali postoji izravniji i jednostavniji način da se kupuju glasovi birača. Riječ je o donacijama i sponzorstvima.

Koliko Sveta Nedelja troši na donacije

Na stranicama Svete Nedelje moguće je pronaći izvješća o sponzorstvima i donacijama iz gradskog proračuna za posljednjih 5 godina (od 2013. do 2017.) Podaci su objavljeni u formatu koji dosta otežava bilo kakvu analizu pa sam odlučio malo prokopati i vidjeti što smo dobili za 38,3 milijuna kuna koliko je dodijeljeno u tih 5 godina. Godišnje je to oko 7,7 milijuna kuna!

Mnogi stanovnici Svete Nedelje s kojima sam imao prilike razgovarati smatraju kako su neke udruge “toplinski mostovi” kroz koje se u jednom smjeru odlijevaju topli proračunski novci, a ulijeva ledena glasačka lojalnost. Za dokaz točnosti takve tvrdnje treba puno više vremena i truda nego što ih imam na raspolaganju, tako da je ova analiza zadržala svoj fokus na 3 pitanja:

• kakva je struktura dodijeljenih donacija;
• koliko imamo informacija o izvršenju;
• koje organizacije su popapale najviše donacija?

Bilo bi dobro znati i je li ostvarena famozna opće-društvena korist, ali to je teško nemoguće definirati i izmjeriti.

Što su donacije, a što sponzorstva

Razlika između donacije i sponzorstva objasnila je Nikolina Bičanić u svome tekstu:

Donacije su prijenosi sredstava (novca ili nefinancijske imovine) bez protučinidbe (protuusluge) i bez  naknade, dok se kod sponzoriranja prijenos sredstava obavlja s protučinidbom.

 

Donacije u novcu nisu oporezive PDV-om, ne ispostavlja se račun (jer nije bilo isporuke), a za proračun odnosno za proračunskog korisnika to je rashod.

(…)

Kod sponzoriranja neprofitna organizacija koja primi sredstva od sponzora obavezna je sponzoru izdati račun za uslugu koju mu pruža zauzvrat, najčešće je to neki oblik promidžbe.

Drugim riječima, ako grad daje donacije, ne smije ništa tražiti zauzvrat, ali može (mora!) tražiti dokaze o tome kako je donacija utrošena.

Donacije po kategoriji

Kategorizaciju primatelja donacija sam obavio prema vlastitoj procjeni, a na temelju toga je nastala ova pita koja se nalazi ispod. Tri najveće kriške dobivaju sport (39%), vatrogasci (17%) i kultura (15%).

Najveći pojedinačni primatelji

TOP 5 primatelja donacija (u zagradi postotak od ukupnog) su: Vatrogasna zajednica Grada Sveta Nedelja (31,0%), Sportska zajednica Grada Sveta Nedelja (30,8%), Zajednica kulturno umjetničkih udruga Svete Nedelje (10,9%), GD Crvenog Križa Samobor (4,1%) i Udruga umirovljenika Grada Svete Nedelje (3,3%).

Slika: TOP 20 primatelja donacija od 2013. do 2017. godine (ako je nečitko na mobitelima, na dnu članka možete skinuti cijeli Excel dokument)

5 najvećih primatelja ukupno dobiva više od 80% svih donacija, što znači da bi i uređenje odnosa s tim primateljima automatski popravilo ocjenu cijelom sustavu.

Slika je malo iskrivljena jer su neke udruge dobivale donacije izravno, ali i kroz zajednice. Međutim, ta odstupanja ne mijenjaju ukupni dojam.

Što znamo o izvršenju

Vrlo jednostavno: ne znamo ništa! Najveći primatelji donacija gotovo da i nemaju pristojne internetske stranice, a ako ih i imaju, tamo nećete ništa naći o načinu na koji su utrošili donacije. Nije riječ o nekim beznačajnim iznosima, 5 najvećih primatelja potrošilo je skoro 30 milijuna kuna u ovih 5 godina!

Vatrogasna zajednica kao najveći primatelj na svojim stranicama uglavnom donosi objave o izvršenim intervencijama (posljednja je stara skoro mjesec dana). Kroz medije smo obaviješteni kako je prethodnih godina investirano u opremu, vjerojatno je jedan dio donacija tako utrošen. Nažalost, nemamo točne podatke.

Sportska zajednica je drugi najveći primatelj i osim što se dičimo činjenicom da u ovako malom gradu imamo čak 7 nogometnih klubova, na stranicama SZ ne možemo naći nikakve korisne podatke o raspodjeli donacija ili kriterijima dodjeljivanja.

Kulturnjaci su ipak malo informativniji, tako da ZKUU na svojoj stranici nudi listu odabranih programa i projekata za 2017. godinu i navodi kako je ukupan iznos financiranja 1.100.000 kuna (19 udruga). Malo je zbunjujuće da je donacija za tu godinu bila na iznos od 1.300.000 kuna. Možda je razlika od 200.000 kuna utrošena na administriranje raspodjele, ali bilo bi dobro imati točan podatak. Stranica ima u pripremi poveznicu na izvješće o izvršenom programu ili projektu, možda nas ugodno iznenade pa se tamo uskoro nešto i pojavi. Zanimljivo je da i u kulturi broj 7 ima važnost: toliko se svetonedeljskih kulturno-umjetničkih društava njeguje kroz ovakav sustav.

Crveni križ po posebnom zakonu dobiva minimalno 0,7% prihoda lokalne jedinice, također ne znamo kako je potrošeno.

A umirovljenici na petom mjestu prema podacima s gradskih stranica (svoje nemaju) imaju preko 2.200 članova koji su organizirani po naseljima i plaćaju godišnju članarinu od 50 kuna. Ako pretpostavimo da savjesno plaćaju članarinu i da nemaju drugih izvora, onda im donacije iz proračuna nose čak 70% prihoda prosječno.

Što se može napraviti

Popisao sam nekoliko praktičnih prijedloga za jasnije dodjele donacija i sponzorstava. Nijedan ne traži dodatni trošak proračunu ili udrugama, a svaki bi pojednostavio uvid u način na koji se proračunska sredstva dodjeljuju i troše.

1. Člankom 8. Odluke o izvršavanju proračuna Grada Svete Nedelje za 2017. godinu određeno je da “udruge civilnog društva koje svoje programe i projekte financiraju iz Proračuna Grada Svete Nedelje, financijskog plana Sportske zajednice Grada Sveta Nedelje i Zajednice KUU obvezne su sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge dostaviti izvještaj o namjenski utrošenim sredstvima najkasnije do 28. veljače sljedeće proračunske godine“. Sve te izvještaje trebalo bi objaviti na središnjem mjestu – internetskim stranicama Grada;
2. godišnje izvještaje o sponzorstvima i donacijama trebalo bi objavljivati u formatu čitljivom programima za tabličnu obradu (Excel), a nazivi primatelja kroz godine trebaju biti jednaki, radi lakše usporedbe;
3. ako neka od udruga/zajednica ne dostavi izvještaje do navedenog roka, opomenuti ih da isto učine u roku od 15 dana te obustaviti sve tekuće isplate prema toj udruzi po svim osnovama. U slučaju da se niti nakon isteka dodatnog roka ne dostavi izvještaj, uvesti trogodišnji moratorij na donacije za tu udrugu i fizičke osobe koje zastupaju istu;
4. u izvještaju svake udruge obavezno objaviti koliki je udio donacija iz gradskog proračuna u ukupnim prihodima. Na taj način imat ćemo bolji pregled koliko se organizacije civilnog društva trude naći druge izvore financiranja.

Sjetite li se još nekog praktičnog rješenja, javite mi da dopunim ove prijedloge.

Podloga za analizu može vam biti tablica koju sam i sâm koristio: skinite je s Google Diska.